KADA SAM UPOZNALA ČOPA

KADA SAM UPOZNALA ČOPA

 

Čop inače nije moj pas, to je pas moga bratića, ali sam često kod njega i jako volim.

Leon je Čopa dobio za svoj deseti rođendan. Leonov tata i njegov brat išli su odvest tetu na aerodrom. Kada su se vraćali otišli su kupit Čopa. Vozio se dosta dugo do doma u krilu Leonovog brata. Možda je i to razlog zašto se Čop obožava vozit. No kada su došli doma donjeli su kutiju u kojoj se Čop vozio. Vidjela sam da iz kutije viri mala crna šapa od psa, a prvo sam mislila da je neka torta. Ali kada su otvorili u kutiji je bio mali crni koker španiel. Svi su bili jako sretni i iznenađeni, ali Čop je bio pomalo tužan i zbunjen jer je napustio mamu i tatu. Leon mu je dao ime Čop, jer se jedan pas u igrici zove Čop, a i lijepo mu je ime. Čop i njihov mačak Kiki su se prilagođavali jedan drugom s vremenom, ali sad se slažu. Čopu su kupili stvari koje mu trebaju i bio je presretan.  Čop nije mogao skočiti na krevet, jer je bio jako mali i to mi je bilo pomalo smješno. Voli se šetati. Svaki puta kada sam kod bratića i kada obuvam tenisice Čop se razveseli, jer misli da se idemo šetati. Kada kažeš idemo, Čop je već spreman za šetnju.

 

Čop će uskoro navršiti pet godina, ja neznam kada su proletjele, ali znam da su bile prekrasne s Čopom.

 

 

Sara Radinić, 5c